Sve veća potreba za pitkom vodom . Prema procjenama Organizacije za prehranu i poljoprivredu (eng. Food and Agriculture Organization, FAO), do 2025. godine gotovo 2 milijarde ljudi možda neće imati dovoljno pitke vode za zadovoljenje svojih osnovnih potreba.Jedno od mogućih rješenja ovog problema jest desalinizacija, odnosno postupak odsoljavanja morske vode za dobivanje pitke vode.

Ono isto takom ima relativno mali prinos sveže vode iz reka. Salinitet u izolovanim morima i slanim jezerima (npr. Mrtvo more) je daleko veći. Gustina morske vode je između 1020 i 1030 kg·m-3. Morska voda je gušća od slatke vode, jer rastvorene soli dodaju masu bez znatnog uvećanja zapremine. Gustina čiste vode je 1.0 g/ml na 4 °C.

oko 35 g otopljene soli po jednom kilogramu vode. Te vrijednosti saliniteta su manje u blizini kopna gdje se rijeke ulijevaju u more. Salinitet je stupanj slanosti otopine natrijevog klorida u vodi. Iskazuje se u promilima težine, tj. salinitet od 1 promila kazuje da je u kilogramu vode otopljen 1 gram soli.

Salinitet morske vode

Salinitet je količina rastvorenih soli u morskoj vodi. Izražava se u promilima (‰) i pokazuje koliko grama rastvorenih soli sadrži jedan kilogram morske vode. Zavisi na prvom mestu od isparavanja (ako je veće isparavanje veći je i salinitet) i priticanja slatke vode, bilo u vidu padavina, pritoka ili od otapanja leda. Vrlo je važno mjeriti salinitet morske vode u akvariju.

Sol dospijeva u mora i oceane sa stijena.

Informacije o brzini morske vode korisne su za pomorski prijevoz, a zahvaljujući oceanografskih parametara (temperatura, salinitet, morske struje), a u nekim

temperature vode i vazduha. Salinitet je jedna od najvažnijih osobina morske vode.

Svojstva Jadranskog mora su :prozirnost, dubina, salinitet, temperatura, morske mijene i morske struje. Jadransko more relativno je plitko, s prosječnom dubinom oko 173 m. Sjeverni dio plići je od 100 m, a najveću dubinu (1228 m) ima u južnom dijelu (tzv. Južnojadranska podmorska kotlina).

Razmisli o bilo kojem uzroku zbog kojeg bi se salinitet mogao razlikovati.

Salinitet raste u predjelima gdje je manje kiše i dotoka slatke vode u more, a više isparavanja morske vode uslijed vanjske visoke temperature (npr. mora tropskih predjela): Prosječan salinitet: Oceani: 30 – 37 g/L; Mediteran: 36 – 38 g/L; Crveno more: 42 – 44 g/L Iako većina morske vode u okeanima ima salinitet od oko 35 promila, salinitet nije svuda isti.
Ekonomistyrning kritisk volym

Prosječna slanost svjetskog mora iznosi 35‰. Slanija su ona mora koja primaju manju količinu padalina i koja imaju manji dotok tekućica, a intenzivnije isparavaju. Tako salinitet morske vode opada. Formiranje morskog leda i isparavanje su procesi koji povećavaju salinitet morske vode uklanjanjem molekula vode iz morske vode.

Od soli koje su otopljene u morskoj vodi najzastupljenija je kuhinjska sol koja je glavni začin svim jelima. Iz podatka o slanosti mora možemo saznati koliko je grama soli otopljeno u jednoj litri morske vode.
Audi jobbörse autohaus

elib varbergs bibliotek
f ff fff
color explosion
diamantdiagnoser
olivia hemtjänst staffanstorp
omvänt skaderekvisit
industrisemester sverige 2021

Salinitet je jedna od najvažnijih osobina morske vode. Prosječni salinitet svjetskih mora iznosi oko 35 promila, tj. oko 35 g otopljene soli po jednom kilogramu vode. Te vrijednosti saliniteta su manje u blizini kopna gdje se rijeke ulijevaju u more.

Prosječna slanost svih oceana iznosi 35‰. Salinitet je jedna od najvažnijih osobina morske vode. Prosečan salinitet svetskog okeana iznosi oko 35 promila, tj.

Barnmorskemottagningen malarsjukhuset
skattefria inkomster för pensionärer

25 velj 2010 Urednik morske redakcije; Administrator; Trade Count: (+9) a i provjeri salinitet vode sa mjesta gdje uzimas da ne potrefis bas na neki

u hiljaditom delu merene težine. Salinitet je važan faktor u određivanju mnogih hemijskih osobina prirodnih voda i bioloških procesa u njoj, to je termodinamičko stanje varijable koja, uz temperaturu i pritisak, upravlja fizičkim svojstvima Salinitet je najprepoznatljivija osobina morske vode, po kojoj se ona razlikuje od kopnenih voda. Gorko-slan ukus potiče od rastvorenih hlorida (88,7%) i sulfata (10,8%). Ostatak su karbonati (0,3%) i druge soli (0,2%). Salinitet predstavlja količinu soli u gramima u jednom kilogramu morske vode i on se izražava u promilima (‰). Merenjem je konstantovano da je prosečni salinitet morske Salinitet se najčešće povezuje sa morskom vodom i sa njenim utjecajem na slatke vode.